Pre nego što pređete na preterit, prošlo vreme; obavezno dobro prostudirajte lekciju Osnovna Podela Nemačkih Glagola, Sve Što Trebate Znati Za Početak i prethodnu lekciju Zaronite U Svet Nemačkog Prezenta, Brz Vodič. Podelu glagola trebate znati da se ne pogubite među svim podelama glagola, dok prezent, sadašnje vreme će vam dosta valjati i kod pravljenja preterita. Das Präteritum – preterit ili imperfekat na srpskom jeziku je prosto prošlo vreme kojem se izražava radnja koja se desila u prošlosti i tamo završila. Međutim, imperfekat u nemačkom jeziku je stari naziv koji se više ne upotrebljava dok u srpskom jeziku se ne koristi naziv preterit već samo imperfekat. Ukoliko se pitate da li je preterit u nemačkom jeziku isto što i imperfekat u srpskom jeziku, odgovor je DA; samo što je preterit u nemačkom jeziku mnogo više, jer se koristi i za građenje vremena. U srpskom jeziku imperfekat se i ne koristi u svakodnevnom govoru nego isključivo u nekim starim književnim delima. Teško da će te čuti da vam neko na ulici kaže: „Seđah u onom kafiću juče.“ Tako da mnogi studenti u suštini kad uče srpski jezik i ne uče imperfekat. Ali kada pričamo o preteritu u nemačkom jeziku, onda je situacija drugačija. Preterit u nemačkom jeziku se pre svega koristi u pisanoj komunikaciji poput novinarski članaka gde se desila neka radnja u prošlosti, zatim bajkama i starim spisima. Međutim, nemojte se začuditi da ljudi i na ulici nemačkog govornog područja koriste i preterit.
To
isključivo zavisi od geografske lokacije nemačkog govornog područja. Postoje
mesta u Nemačkoj gde ljudi čak više
govore preterit od perfekta ali postoje i lokacije gde se
skoro preterit i ne upotrebljava. Isto tako, tačno je da Nemci kao
narod više vole da koriste perfekat, prošlo vreme nego preterit, ali
sa druge strane lakše je koristiti preterit jer je prosto vreme i
jednostavan. Naravno, najviše se koristi prilikom
gradnje pluskvamperfekta, davno prošlog vremena i zbog toga poznavanje preterita pomoćnih glagola je od suštinskog značaja. Opet naš savet vam je da dobro
naučite preterit, da možete da razumete kad čitate novine ali kada pričate potrudite se da za prošlo svršeno vreme koristite perfekat, prošlo vreme. Mi ćemo se u narednim lekcijama baviti perfektom i pluskvamperfektom, ali trenutno najbolje da se maksimalno koncentrišete na preterit u nemačkom jeziku. Jedna dobra vest je da se preterit jednostavno gradi posebno ako već poznajete prezent, sadašnje vreme u nemačkom jeziku.
Kako Se Gradi Preterit Ili Imperfekat U Nemačkom Jeziku?
Ukoliko ste već pročitali prethodni post o prezentu, sadašnjem vremenu u nemačkom jeziku, onda vam je jasno da se infinitivna osnova pravi tako što joj se oduzme nastavak -n ili -en. Sad kad imate infinitivnu osnovu dodajte joj slovo -t i zatim iste nastavke koje ste koristili u prezentu, sadašnjem vremenu. Obratite samo pažnju da 1 lice jednine i 3 lice jednine su u preteritu uvek isti, dok nastavci od prezenta važe samo za preterit pravilnih ili slabih glagola:
Infinitivna osnova + t + isti nastavci kao u prezentu ( -e, -est, -e, -en, -et, -en)
machen – napraviti
ich machte – ja napravijah
du machtest – ti napravijaše
er/sie/es machte – on/ona/ono napravijaše
wir machten – mi napravijasmo
ihr machtet – vi napravijaste
sie/Sie machten – oni/Vi napravijahu/napravijaste
sagen - reći
ich sagte – ja rekoh
du sagtest – ti rekoše
er/sie/es sagte – on/ona/ono rekoše
wir sagten – mi rekosmo
ihr sagtet – vi rekoste
sie/Sie sagten – oni/Vi rekoše/rekoste
malen
- slikati
ich malte – ja slikah
du maltest – ti slikaše
er/sie/es malte – on/ona/ono slikaše
wir malten – mi slikasmo
ihr maltet – vi slikaste
sie/Sie malten – oni/Vi slikahu/slikaste
Kod glagola sa infinitivnom osnovom na dentale -d i -t, i nazale -m i -n između osnove i nastavka se dodaje tematski vokal -e.
reden
- govoriti
ich redete – ja govorijah
du redetest – ti govorijaše
er/sie/es redete – on/ona/ono govorijaše
wir redeten – mi govorijasmo
ihr redetet – vi govorijaste
sie/Sie redeten – oni/Vi govorijahu/govorijaste
arbeiten - raditi
ich arbeitete – ja radijah
du arbeitetest – ti radijaše
er/sie/es arbeitete – on/ona/ono radijaše
wir arbeiteten – mi radijasmo
ihr arbeitetet – vi radijaste
sie/Sie arbeiteten – oni/Vi radijahu/radijaste
warten
- čekati
ich wartete – ja čekah
du wartetest – ti čekaše
er/sie/es wartete – on/ona/ono čekaše
wir warteten – mi čekasmo
ihr wartetet – vi čekaste
sie/Sie warteten – oni/Vi čekahu/čekaste
baden - plivati
ich badete – ja plivah
du badetest – ti plivaše
er/sie/es badete – on/ona/ono plivaše
wir badeten – mi plivasmo
ihr badetet – vi plivaste
sie/Sie badeten – oni/Vi plivahu/plivaste
Preterit nepravilnih jakih glagola gradi se dodavanjem sledećih nastavaka na preteritsku osnovu.
Preteritska osnova + -, st, -, -en, -t, -en
Obratite pažnju da ovaj put ne zovemo osnovu infinitivnom osnovom već preteritskom. Razlog za to je što kod nepravilnih jakih glagola u preteritu dolazi do promene osnovnog samoglasnika:
a -> u, e -> a, i -> a, a -> ie … itd.
fahren – voziti se
ich fuhr – ja vozijah
du fuhrst – ti vozijaše
er/sie/es fuhr – on/ona/ono vozijaše
wir fuhren – mi vozijasmo
ihr fuhrt – vi vozijaste
sie/Sie fuhren – oni/Vi vozijahu/vozijaste
nehmen – uzeti
ich nahm – ja uzejah
du nahmst – ti uzejaše
er/sie/es nahm – on/ona/ono uzejaše
wir nahmen – mi uzejasmo
ihr nahmt – vi uzejaste
sie/Sie nahmen – oni/Vi uzejahu/uzejaste
kommen
– doći
ich kam – ja dolazijah
du kamst – ti dolazijaše
er/sie/es kam – on/ona/ono dolazijaše
wir kamen – mi dolazijasmo
ihr kamt – vi dolazijaste
sie/Sie kamen – oni/Vi dolazijahu/dolazijaste
geben
– dati
ich gab – ja dah
du gabst – ti daše
er/sie/es gab – on/ona/ono daše
wir gaben – mi dasmo
ihr gabt – vi daste
sie/Sie gaben – oni/Vi dahu/daste
laufen
– trčati
ich fuhr – ja trčah
du fuhrst – ti trčaše
er/sie/es fuhr – on/ona/ono trčaše
wir fuhren – mi trčasmo
ihr fuhrt – vi trčaste
sie/Sie fuhren – oni/Vi trčahu/trčaste
Pomoćni Glagoli U Preteritu
sein – biti
ich war – ja bejah
du
warst – ti bejaše
er/sie/es
war – on/ona/ono bejaše
wir
waren – mi bejasmo
ihr
wart – vi bejaste
sie/Sie
waren – oni/Vi bejahu/bejaste
haben – imati
ich hatte – ja imah
du
hattest – ti imaše
er/sie/es
hatte – on/ona/ono imaše
wir
hatten – mi imasmo
ihr
hattet – vi imaste
sie/Sie
hatten – oni/Vi imahu/imaste
werden – postati
ich wurde – ja postadoh
du
wurdest – ti postadee
er/sie/es
wurde – on/ona/ono postade
wir
wurden – mi postadosmo
ihr
wurdet – vi postadoste
sie/Sie
wurden – oni/Vi postadoše/postadoste
Modalni Glagoli U Preteritu
dürfen – smeti
ich durfte – ja smedoh
du
durftest – ti smede
er/sie/es
durfte – on/ona/ono smede
wir
durften – mi smedosmo
ihr
durftet – vi smedoste
sie/Sie
durften – oni/Vi smedoše/smedoste
können – moći
ich konnte – ja mogadoh
du
konntest – ti mogade
er/sie/es
konnte – on/ona/ono mogade
wir
konnten – mi mogadosmo
ihr
konntet – vi
mogadoste
sie/Sie
konnten – oni/Vi mogadoše/mogadoste
mögen
– mariti
ich mochte – ja marih
du
mochtest – ti mari
er/sie/es
mochte – on/ona/ono
mari
wir
mochten – mi marismo
ihr
mochtet – vi mariste
sie/Sie
mochten – oni/Vi mariše/mariste
müssen
– morati
ich mußte – ja morah
du
mußtest – ti moraše
er/sie/es
mußte – on/ona/ono moraše
wir
mußten – mi morasmo
ihr
mußtet – vi moraste
sie/Sie
mußten – oni/Vi
morahu/moraste
sollen
– trebati
ich sollte – ja trebah
du
solltest – ti trebaše
er/sie/es
sollte – on/ona/ono trebaše
wir
sollten – mi trebasmo
ihr
solltet – vi trebaste
sie/Sie
sollten – oni/Vi trebahu/trebaste
wollen
– hteti
ich wollte – ja htedoh
du
wolltest – ti htede
er/sie/es
wollte – on/ona/ono htede
wir
wollten – mi htedosmo
ihr
wolltet – vi htedoste
sie/Sie
wollten – oni/Vi htedoše/htedoste
wissen
– znati
ich wusste – ja znadoh
du
wusstest – ti znadeš
er/sie/es
wusste – on/ona/ono znade
wir
wussten – mi znasmo
ihr
wusstet – vi znaste
sie/Sie wussten – oni/Vi znahu/znaste
Nema komentara:
Objavi komentar