Taman ste prihvatili komplikacije u prošlom postu zbog deklinacije imenica, pogledajte ovde; kad tek sada učimo da stvari mogu biti još komplikovanije. Znamo da vremenom i učenjem nemačkog jezika i učenjem nemačke gramatike, korišćenjem nemačkog jezika u svakodnevnim životnim potrebama; ono što nam trenutno izgleda suviše komplikovano i nejasno će se vremenom složiti u vašem umu i postati će vam prirodno. Na primer kad jednom naučite da kažete:
- Ich gehe ins Kino. - Ja idem u Kino.
Nećete
sigurno govoriti:
Ich gehe in der Kino. - Ja idem u Kino
Zato
što ćete svugde u nemačkim tekstovima viđati … ins Kino. Što je skraćeno
od … in das Kino ali i što je das Kino u akuzativu das Kino.
Tako ćete znati i deklinacije i imenica i prideva. Ako se malo više potrudite i
počnete da se igrate tako što ćete praviti sami sebi kartice na kojima ćete
sami skupljati i ispisati imenice i prideve u nemačkom jeziku u svim padežima;
vaše učenje i poznavanje nemačke gramatike će vam biti mnogo jednostavnije.
Opet vam ponavljamo, složenost nemačke gramatike se najbolje uči postepeno, korak po korak i igranjem. Najbolje da nemačku gramatiku više shvatate kao
slaganje slagalica i ne pokušavajte da je učite kao engleski jezik, u
kojem odmah možete da koristite prideve u svim padežima i da ne znate skoro
ništa o padežima. Ali nemački jezik zahteva preciznost kroz dvostruke
i trostruke standarde uz mnoštvo izuzetaka.
Sad
da pogledamo prvo šta su to pridevi. U srpskom jeziku pridevi su nesamostalne
reči koje stoje uz imenicu. Spadaju u promenjivu vrstu reči, dok u rečenicama
vrše službu atributa ili dela imenskog predikata. Ali pazite sad; u srpskom
jeziku pridevi dobijaju rod, broj i padež od imenice uz koju stoje. U nemačkom
jeziku je to malo drugačije. U nemačkom jeziku pridevi su
promenjive vrste reči koji imaju predikativnu i atributivnu funkciju.
Pogledajte funkciju predikativnog imena; npr.
- Der Mann ist groß. – Čovek je velik.
- Die Frau ist groß. – Žena je velika.
- Das Kind ist groß. – Dete je veliko.
Ona je jednostavnija od srpskog jezika. Ona je nepromenjiva. Uvek je groß, bez obzira na rod, broj padež dok u srpskom jeziku ona se mora menjati … velik, velika, veliko. Ali kod atributa, tu se stvar komplikuje jer se tada pridev menja i po jakoj deklinaciji i po slaboj deklinaciji ili po mešovitoj deklinaciji koja se razlikuje od deklinacije imenica. Vremenom ćete pretpostavljati da je deklinacija prideva lakša od deklinacije imenica ali definitivno menja prideve na svojstven način.
Osnove Koje Moraš Znati, Kako Deklinirati Prideve U Njemačkom Jeziku?
Jaka Deklinacija Prideva
Die starke Adjektivdeklination – jaka deklinacija prideva se vrlo lako prepoznaje zato što stoji ispred prideva koji nemaju član, zamenicu, broj ili negaciju. Izuzetak su pridevi koji stoje iza neodređenih zamenica kao što su: andere - drugi, einige - nekoliko, etliche – neki, manche – gde koji, mehrere – više itd. Pošto pridev stoji sam ispred imenice on na neki način se deli identično kao određeni članovi. Jedino što je genitiv jednine muškog i srednjeg roda izuzetak. Tu pridevi dobijaju nastavak -en umesto -es, dok imenice dobijaju nastavak -s ili -es. Takođe obratite pažnju na dativ množine koji dobija nastavak -n.
N. gut-er Mann – dobar čovek, gut-e Frau – dobra žena, gut-es Kind – dobro deteG. gut-en Mannes – dobrog čoveka, gut-er Frau – dobre žene, gut-en Kindes – dobrog deteta
D. gut-em Mann – dobrom čoveku, gut-er Frau – dobroj ženi, gut-em Kind – dobrom detetu
A. gut-en Mann – dobrog čoveka, gut-e Frau – dobru ženu, gut-es Kind – dobro dete
N. gut-e Männer – dobri ljudi, gut-e Frauen – dobre žene, gut-e Kinder – dobra deca
G. gut-er Männer – dobrih ljudi, gut-er Frauen – dobrih žena, gut-er Kinder – dobre decembar
D. gut-en Männern – dobrim ljudima, gut-en Frauen – dobrim ženama, gut-en Kindern – dobroj deci
A. gut-en Männer – dobre ljude, gut-en Frauen – dobre žene, gut-en Kinder – dobru decu
Slaba Deklinacija Prideva
Die schwache Adjektivdeklination – slaba deklinacija prideva je suprotnost jakoj deklinaciji prideva i prepoznaje se po tome što slaba deklinacija ima određen član ispred prideva ili pokaznih zamenica dieser, jener, mancher, solcher, welcher, jeder, jeglicher, jedweder, derselbe, derjenige itd. Svi pridevi koji se menjaju prema slaboj deklinaciju prideva imaju u nominativu jednine svih rodova i u akuzativu jednine ženskoga i srednjega roda nastavak -e, dok u svim ostalim padežima ima nastavak -en.
N. der gut-e Mann – dobar čovek, die gut-e Frau – dobra žena, das gut-e Kind – dobro dete
G. des gut-en Mannes – dobrog čoveka, der gut-en Frau – dobre žene, des gut-en Kindes – dobrog deteta
D. dem gut-en Mann – dobrom čoveku, der gut-en Frau – dobroj ženi, dem gut-en Kind – dobrom detetu
A. des gut-en Mann – dobrog čoveka, die gut-e Frau – dobru ženu, das gut-e Kind – dobro dete
N. die gut-en Männer – dobri ljudi, die gut-en Frauen – dobre žene, die gut-en Kinder – dobra deca
G. der gut-en Männer – dobrih ljudi, der gut-en Frauen – dobrih žena, der gut-en Kinder – dobre dece
D. den gut-en Männern – dobrim ljudima, den gut-en Frauen – dobrim ženama, den gut-en Kindern – dobroj deci
A. die gut-en Männer – dobre ljude, die gut-en Frauen – dobre žene, die gut-en Kinder – dobru decu
Mešovita Deklinacija Prideva
Die gemischte Adjektivdeklination - mešovita deklinacija prideva se koristi kada se ispred prideva nalazi neodređeni član ein, eine, ein; negacija kein, keine, kein, keine ili neka prisvojna zamenica mein, dein, sein, unser, euer ili ihr. Mešovita deklinacija prideva ima u prvom padežu jednine za sve rodove nastavak jake promene -e, -er, -es dok za sve ostale padeže nastavak slabe promene padeža. Obratite pažnju da neodređeni član nema množinu i zato se množina prideva menja po jakoj deklinaciji. Kad ispred imenice stoji više prideva, svi imaju isti nastavak. Kad se pridev upotrebljava kao imenica on će se i dalje deklinirati kao pridev.
N. kein gut-er Mann – loš čovek, keine gut-e Frau – loša žena, kein gut-es Kind – loše dete
G. keines gut-en Mannes – lošeg čoveka, keiner gut-en Frau – loše žene, gut-en Kindes – lošeg deteta
D. keinem gut-en Mann – lošem čoveku, keiner gut-en Frau – lošoj ženi, gut-em Kind – lošem detetu
A. keinen gut-en Mann – lošeg čoveka, keine gut-e Frau – lošu ženu, gut-es Kind – loše dete
N. keine gut-en Männer – loši ljudi, keine gut-en Frauen – loše žene, keine gut-en Kinder – loša deca
G. keiner gut-en Männer – loših ljudi, keiner gut-en Frauen – loših žena, keiner gut-en Kinder – loše dece
D. keinen gut-en Männern – lošim ljudima, keinen gut-en Frauen – lošim ženama, keinen gut-en Kindern – lošoj deci
A. keine gut-en Männer – loše ljude, keine gut-en Frauen – loše žene, keine gut-en Kinder – lošu decu
Poređenje Ili Komparacija Prideva
Die Komparation (Steigerung) der Adjektive – poređenje ili komparacija prideva je kao i kod nas iskazivanje različite zastupljenosti neke osobine kod imenice uz koju stoji pridev.
- Der Positive – pozitiv - prvi stepen predstavlja pridev u osnovnom obliku, dok se za izražavanje jednakosti koriste veznici ebenso/so – wie
niedrig – nizak
Er ist niedrig. – On je nizak.
- Der Komparativ – komparativ - drugi stepen se gradi dodavanjem nastavka -er, dok je poredbena reč als. Iza als uvek stoji nominativ što odstupa od srpskog jezika.
niedriger – niži
Er ist niedriger als seine Schwester. – On je niži od svoje sestre.
- Der Superlativ – superlativ - treći stepen se gradi dodavanjem nastavka st ili est. Zato što ispred njega obično stoji određen član dodaje se i nastavak -e. Ako je superlativ predikatno ime, ispred njega može stajati i oblik am … sten
niedrigste – najniži
Er ist der niedrigste in der ganzen Klasse. – On je najniži u celom razredu.
Er ist am niedrigsten. – On je najniži.
Ukoliko se pridev završava na dental tj. -d, -t, -st, -s, -ß, -x, -z i stoji sa određenim članom onda se ispred nastavka za superlativ dodaje -e radi lakšeg izgovora; na primer der matt-e-ste – najmlitaviji.
Nepravilna Komparacija Prideva
Slično kao i u engleskom jeziku i u nemačkom jeziku postoje pridevi koji grade nepravilno poređenje prideva prema nekom svom nepravilnom obliku. Na sreću takvih prideva je malo i njihovo poređenje jednostavno trebate znati napamet.
gern – rado, lieber – radije, der liebste – am liebsten - najradije
groß – velik, größer – veći, der größte – am großten – najveći
gut – dobar, besser – bolji, der beste – am besten – najbolji
hoch – visok, höher – višlji, der höchste – am höchsten – najvišlji
nah – blizak, näher – bliskiji, der nächste – am nächsten – najbliskiji
oft – često, öfter – češće, häufigsten – am häufigsten – najčešće
viel – mnogo, mehr – više, die meisten – am meisten – najviše
wenig – malo, weniger – manje, der wenigste – am wenigsten – najmanje minder der mindeste – am mindesten
Nema komentara:
Objavi komentar