S obzirom da smo zatvorili još jedno od važnih gramatičkih poglavlja; glagolski načini u nemačkom jeziku; i sa time završili kompletnu gramatičku priču o glagolima; sada jednostavno možemo otvoriti jedno novo gramatičko poglavlje. Ovaj put učimo Unflektierbare Wortarten – nepromenjive vrste reči. Sama reč nepromenjive; svim teškim nastojanjima da se što jednostavnije nauči gramatika nemačkog jezika; nam daje malo olakšanje jer ne moramo učiti da menjamo iste kroz padeže itd. Nepromenjive reči su jednostavno nepromenjive i zato uraaa! To jedino ne važi ako na primer koristite priloge kao prideve, tj. pridevske priloge. Nepromenjive reči delimo na priloge, predloge, veznike i uzvike. I pored toga što do sada nismo učili gramatiku istih, bez obzira da li učite početni ili napredniji nivo nemačkog jezika; sa ovim gramatičkim terminima ste se već susretali. Dovoljno je da znate nekoliko nemačkih rečenica ili fraza; i za vas se slobodno može reći da ste već koristili nepromenjive reči.
I pored toga što nepromenjive reči nisu toliko komplikovane i teške kao ostala gramatika nemačkog jezika, bitno je da svaku vrstu nepromenjivih reči i svaku njihovu podelu shvatite veoma ozbiljno; da možete posle lako prepoznati iste u svakoj rečenici i olakšati sebi život. Njena česta upotreba će vam dosta olakšati i lakše pamćenje istih jer se konstantno koriste. Tako isto, iskoristiću ovu priliku da svima vama koji nam pišete i koji se brinete kako ne možete mnogo da pamtite; daćemo vam jedan veoma koristan savet; jednostavno ne razmišljajte o tome! Već samim tim što se stotinu puta susrećete na nemačkom jeziku sa istim rečima, glagolima itd.; u raznim tekstovima ili govoru; sve se pamti samo od sebe. Ali morate sami sebe naterati da svaki dan učite nemački jezik. Pa makar samo u jednom danu da ste pogledali neki nemački film ili prepisali neki tekst na nemačkom jeziku, ili uradili neku vežbu; posetili ovaj blog; važno je da imate u učenju kontinuitet. Nismo za ovo plaćeni za ovo što ćemo vam reći, ali definitivno svima preporučujemo Duolingo da vam bude svaki dan najbolji prijatelj!
Sada ćemo se baviti isključivo prilozima u nemačkom jeziku dok ćemo se ostalim vrstama nepromenjivih reči baviti u drugim blog postovima i lekcijama. Pa da prvo vidimo šta su to prilozi? Die Adverbien – prilozi, najjednostavnije rečeno su reči koje stoje uz prideve i glagole i opisuju ih. Međutim, prilozi mogu da stoje i uz imenice, zamenice i predloge. Oni jednostavno izražavaju okolnost ili način radnje, stanja ili svojstva. U rečenicama ih prepoznajemo kao priloške odredbe ili atribute ili predikate. Prilozi se dele na:
- Die Lokaladverbien – prilozi za mesto
- Die Temporaladverbien – prilozi za vreme
- Die Modaladverbien – prilozi za način
- Die Kausaladverbien – prilozi za uzrok
Prilozi Za Mesto U Nemačkom Jeziku
- Wo? – gde
- Wohin? – kuda
- Woher – odakle
- abwärsts – nizbrdo
- aufwärts – uzbrdo
- außen – spolja
- da – tu
- daher – odatle
- dahin – tamo
- dort – tamo
- dorther – odande
- dorthin – tamo
- draußen – napolju
- drinnen – unutra
- drüben – preko, na drugoj strani
- her – ovamo
- herauf – nagore
- heraus – napolje
- herein – unutra
- herüber – preko, na drugu stranu
- herunter – nadole
- hier – ovde
- hierhin – ovamo
- hin – tamo
- hinauf – nagore
- hinaus – napolje
- hinein – unutra
- hinten – nazad
- hinten – straga
- hinüber – preko, na drugu stranu
- hinunter – nadole
- innen – iznutra
- links – levo
- mitten – u sredini
- oben – gore
- rechts – desno
- rückwärts – nazad
- seitwärts – u, na stranu
- unten – dole
- vorn – napred
- vorn – spreda
- vorwärts – napred
- Meine Freundin geht heute Morgen ins Café. Ich gehe auch hin. – Moja devojka ide u kafić ujutro. Takođe idem i ja.
- Wohin joggst du? – je isto što i – Wo joggst du hin? – Gde džogiraš?
- Woher kommst du? – je isto što i – Wo kommst du her? – Odakle dolaziš?
- Herein – Komme bitte rein! – Molim te, uđi!
- Heraus – Geh raus! – Napolje!
Die Temporaladverbien – prilozi za vreme odgovaraju na pitanja:
- Wann? – kada?
- Wie lange? – koliko dugo?
- Seit wann? – od kada?
- Wie oft? – koliko često?
- abends – uveče
- anfangs – u početku
- augenblicklich – smesta
- bald – uskoro
- bereits – već
- bisher – do sada
- da – tada
- damals – tada, onda, u to vreme
- demnächst – uskoro
- dann – onda
- eben – upravo
- ehemals – nekada, ranije
- einmal – nekada, davno, jednom
- einst – nekada, davno, jednom
- endlich – konačno
- erst – tek
- ewig – večno
- früher – ranije
- gegenwärtig – trenutno
- gerade – upravo
- gestern – juče
- gleich – odmah
- häufig – često
- heute – danas
- heutzutage – u današnje vreme
- immer – uvek
- immerzu – neprestano
- inzwischen – u međuvremenu
- jemals – ikada
- jetzt – sada
- künftig – ubuduće
- kürzlich – nedavno
- lange – dugo
- manchmal – ponekad
- mehrmals – više puta
- meistens – najčešće
- mittags – u podne
- morgen – sutra
- morgens – ujutro
- nach – posle
- nachts – noću
- neulich – nedavno
- nie – nikad
- niemals – nikad
- noch - još
- nun – sada
- oft – često
- oftmals – često
- schon – već
- seither – od tada
- soeben – tek što
- sofort – odmah
- später – kasnije
- stets – stalno
- übermorgen – prekosutra
- unterdessen – u međuvremenu
- voher – pre toga, prethodno
- vorgestern – preključe
- vorhin – malo pre, maločas
- vormittags – pre podne
- wieder – opet
- zuerst – najpre
- zukünftig – ubuduće
- zuletzt – naposletku, na kraju
- Heute Abend habe ich keine Zeit, aber morgen komme ich gern. – Večeras nemam vremena, ali sutra ću rado doći.
Obratite pažnju da neki od priloga za vreme mogu graditi prideve… jetzt – jetzig, gestern – gestrig … itd.
Prilozi Za Način U Nemačkom Jeziku
Die Modaladverbien – prilozi za način odgovaraju na pitanja:
- Wie? – kako?
- Auf welche Weise? – na koji način?
- absichtlich – namerno
- allerdings – svakako
- anders – drugačiji
- außerordentlich – izuzetno, veoma
- beinahe – skoro
- besonders – naročito
- bestimmt – sigurno, bez sumnje
- ebenso – takođe
- einigermaßen – prilično, donekle
- fast – skoro, gotovo
- folgendermaßen – na sledeći način
- ganz – potpuno, sasvim
- gar nicht – uopšte ne
- genug – dovoljno
- gern – rado
- gewiss – nesumnjivo
- gleichfalls – isto tako
- gut – dobro
- kaum – jedva
- keinesfalls – nipošto, nikako
- keineswegs – nipošto, nikako
- mehr – više
- möglicherweise – možda
- natürlich – naravno
- nur – samo
- recht – dosta
- richtig – tačno
- sehr – veoma
- sicher – sigurno
- so – tako
- tatsächlich – zaista, stvarno
- teilweise – delimično
- überhaupt nicht – uopšte ne
- umsonst – uzalud
- unbedingt – obavezno, bezuslovno
- ungewöhnlich – neuobičajeno
- vergebens – uzalud
- vermutlich – verovatno
- versehentlich – omaškom
- viel – mnogo
- vielleicht – možda
- wahrscheinlich – verovatno
- wenig – malo
- wie – kako
- wohl – verovatno
- ziemlich – prilično
- zu – do
Prilog – Diese Schauspielerin singt schön. – Ova glumica lepo peva.Pridev – Diese Schauspielerin ist schön. – Ova glumica je lepa.
To isto važi i za poređenje priloga:
Prilog – Diese Schauspielerin singt schöner – am schönsten. – Ova glumica peva lepše – najlepše.Pridev – Diese Schauspielerin ist schöner – am schönsten. – Ova glumica je lepša – najlepša.
Prilozi
Za Uzrok U Nemačkom Jeziku
- Warum? – zašto?
- Weshalb? Wozu? – čemu?
- Womit? – čim?
- Woraus? – iz čega?
- also – dakle
- andernfalls – u suprotnom
- bestenfalls – u najboljem slučaju
- daher – zato, zbog toga
- darum – zato, zbog toga
- deshalb – zato, zbog toga
- deswegen – zato, zbog toga
- demnach – dakle, prema tome
- folglich – dakle, prema tome
- dennoch – uprkos tome
- dessen ungeachtet – bez obzira na to
- doch – ali
- freilich – zaista
- gegebenenfalls – u datom slučaju
- genau genommen – precizno govoreći, tačno govoreći
- hierfür – za to
- hierzu – uz to
- infolgedessen – usled toga
- ja – da, naravno
- keineswegs – nikako
- nämlich – naime
- nichtsdestoweniger – uprkos tome, pa ipak
- schlimmstenfalls – u najgorem slučaju
- so – tako
- somit – tim
- sonst – inače
- streng genommen – strogo uzevši
- trotzdem – uprkos tome, ipak
- warum – zašto
- weshalb – zbog čega
- weswagen – zbog čega
- wirklich – zaista
- wohl – dobro
- wozu – čemu
fest – fester – am festesen – čvrsto
gerade – gerader – am geradesten – ravno
grob – gröber – am gröbsten – grubo
gut – besser – am besten – dobro
heiß – heißer – am heißesten – vruće
Nepravilnu deklinaciju imaju pridevi i prilozi u adverbijalnoj funkciji i zato se ovi nepravilni prilozi porede uz pomoć drugih oblika:
bald – eher – am baldigst, ehesten, ehestens – uskoro
gern – lieber – am liebsten – rado
oft – öfter, häufiger – am häufigsten – često
viel – mehr, minder – am meisten, mindesten, meistens, mindestens – mnogo
wenig – weniger – am wenigsten – malo
wohl, gut – besser – am besten, bestens, auf das beste, zum besten – dobro
- Mir hat nie jemand etwas davon gesagt. – Meni nikada niko nije ništa o tome rekao.
Nema komentara:
Objavi komentar