Čim ste se upoznali sa imenicama u srpskom jeziku; pogledajte ovde; prvo pitanje koje nam se prirodno nameće jeste šta su to uopšte padeži i kako oni funkcionišu u srpskom jeziku? Ako pogledate Wikipedia-u, padeži su različiti nastavci iste imenske reči koji označavaju različite odnose u koje imenska reč stupa u rečenici. Mada mislimo da to jednostavnije definišu osnovne škole u Srbiji. Padeži su različiti oblici istih reči. U srpskom jeziku ima 7 padeža. Za engleski jezik kažemo da on skoro i da nema padeže. Istina je da ih ima 3 ali u engleskom jeziku se reči ne menjaju po padežima, pa nama deluje kao da ih nema. Ali postoje načini kako se izražavaju padeži u engleskom jeziku. Što se tiče nemačkog jezika, on ima samo 4 padeža.
Ali
ako mislite da je 7 padeža u srpskom jeziku mnogo; šta
kažete za mađarski jezik koji ima 18 padeža ili da vam
kažem da su nekada postojali jezici koji su imali čak 68 padeža. Sve
u svemu, 7 padeža neka bude neka sitnica za vas. Znači srpski
jezik ima 7 padeža i njima se ne menjaju samo imenice; nego i zamenice, pridevi i neki brojevi od 1 do 4. Padeži u srpskom jeziku su:
nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental i lokativ. Obratite pažnju da se u srpskom jeziku i množina imenica takođe mora menjati po padežima. Padeži se uče tako što se pamte određena pitanja koja idu uz svaki padež osim vokativa. On nema svoje pitanje, nego umesto pitanja koristi samo uzvike. Ako znate pitanje za svaki oblik padeža tada ćete znati i pravilno promeniti reč u padežima, stim da odlično znate priloge i druge delove rečenica.
Na lokomotivi je pisalo padeži a na svakom vagonu koji su bili u različitim bojama pisao je jedan od 7 padeža. I svaki vagon je imao svoje mesto, lista padeža se nije mogla tek tako pisati i crtati nasumično. I svaki vagon je imao određeno pitanje čiji odgovor automatski stavlja svaku imenicu u poziciju padeža. Vozića se sećamo, možda bi i vagone mogli nabrojati njihovim redosledom ali pitanja; vremenom se zaborave. Zato nam je drago da se opet bavimo ovom tematikom i da ponovo proučavamo padeže u srpskom jeziku. Najbolje je da se prvo posvetimo svakom padežu po pravilnom redu kao što smo ih nabrojali, pre svega da bi ste ih bolje upoznali i razumeli.
Redosled Padeža U Srpskom Jeziku: Proces Kreiranja Padežni Oblika I Primeri
Kao što vidite nominativ je prvi padež u srpskom jeziku kao i kod ostalih stranih jezika. Naziv za njega je nastao od latinske reči nominare što znači imenovati. On je takođe i osnovni oblik reči koji samo imenuje neku reč. To je nezavisan padež koji označava vršioca radnje, nosioca stanja, zbivanja ili osobine. U rečenici nominativ je najčešće subjekat iako može da bude i deo imenskog predikata, dopunski predikativ, priloška odredba za način, pridevna dopuna, priloške odredbe za vreme, atribut i apozicija. Ako koristite rečnik sve reči koje pretražujete su u nominativu ali im mogu biti dodati i drugi nastavci za druge oblike.
Odgovara na pitanje Ko ili Šta?
Knjiga je skupa. – The book is expensive. – Das Buch ist teuer.
Knjige su skupe. – Books are expensive. – Bücher sind teuer.
Padež br. 2 : Genitiv
Kao što vidite genitiv je drugi padež u srpskom jeziku. Nastao je od reči genus što znači poreklo. Genitiv je zavisan padež koji iskazuje mnogo raznih odnosa, među kojima su pripadanje delu veće celine, odvajanje, udaljavanje, poreklo, vreme, osobinu itd. Genitiv je padež koji ima najviše značenja; 3 osnovna i ima čak 40 sporednih. On takođe ima najviše službi u rečenici kao npr. atribut, pravi objekat, nepravi objekat, logički subjekat, pridev, priloška odredba za vreme, priloška odredba za mesto, priloška odredba za način, priloška odredba za uzrok, priloška odredba za nameru, priloška odredba za izuzimanje, itd. Genitiv može da se koristi sa predlozima ili bez njih. Neki predlozi u srpskom jeziku koji mogu da idu sa genitivom su: blizu, ispod, ispred, iz, iza, iznad, kod, kraj, od, osim, pre, pored, posle itd.
Odgovara na pitanje (Od) Koga ili (Od) Čega?
To je bio drugi deo knjige. - That was the second part of the book. - Das war der zweite Teil des Buches.
To su bili drugi delovi knjiga. - These were other parts of the books. - Dies waren andere Teile der Bücher.
Padež br. 3 : Dativ
Kao
što vidite dativ je treći padež u srpskom jeziku. Nastao je od
reči dare što znači darivati. Dativ je zavisan padež
koji označava namenu, pravac i cilj kretanja. U rečenici može da se
upotrebljava kao nepravi objekat, indirektni objekat, onaj koji prima neku
radnju, prisvojni pridev, atribut, u priloškim konstrukcijama, osoba koja
doživljava neko određeno osećanje, itd. Predlozi koji idu uz dativ su
ka, nasuprot, prema, uprkos itd. Glagoli u srpskom jeziku koji
zahtevaju dativ su činiti se, učiniti se, gaditi se, zgaditi se,
smučiti se, pomagati, pomoći, prijati, ugoditi, smetati, ometati, svideti se,
verovati, zavideti, radovati se, obećati itd.
Odgovara na pitanje Kome ili Čemu?
Zadovoljan sam knjigom. - I am satisfied with the book. - Ich bin mit dem Buch zufrieden.
Zadovoljan sam knjigama. - I am satisfied with the books. - Ich bin mit den Büchern zufrieden.
Padež br. 4 : Akuzativ
Kao što vidite akuzativ je četvrti padež u srpskom jeziku. Nastao je od latinske reči accusare što znači optužiti. Akuzativ je zavisan padež koji zavisi od glagola, prideva i priloga koji označava objekat radnje, pravac kretanja i mesto. U rečenici može da bude bez predloga i sa predlogom. Akuzativ može da označava pravi objekat, nepravi objekat, logički subjekat, prilošku odredbu za vreme, prilošku odredbu za namere, prilošku odredbu načina, prilošku odredbu pogodbe, prilošku odredbu dopuštanja, rekcijsku dopunu prideva itd. Prilozi koji idu uz akuzativ su: kroz, niz, uz, za, među, nad, pod, pred, u, na, o, po itd.
Odgovara na pitanje Koga ili Šta?
Ona čita knjigu. - She is reading the book. - Sie liest das Buch.
Ona čita knjige. - She is reading the books. - Sie liest die Bücher.
Kao što vidite vokativ je peti padež u srpskom jeziku. Nastao je od latinske reči vocare što znači zvati. Ponekad ga učenici zovu padež dozivanja. Pored nominativa i vokativ je nezavisan. Vokativ služi za dozivanje, skretanje nečije pažnje, obraćanje sagovorniku itd. Ovaj padež se uvek odvaja zarezom u rečenicama:
Ne odgovara ni na jedno pitanje nego u tu svrhu koristi neki uzvik kao npr. Hej, …
Hej, čoveče! - Hey, man! - Hey, Mann!
Vratite se, ljudi! - Come back, people! - Kommt zurück, Leute!
Padež br. 6 : Instrumental
Kao
što vidite instrumental je šesti padež u srpskom jeziku. Nastao je od latinske reči instrument što znači sredstvo. Instrumental je zavisan padež koji najčešće označava sredstvo kojim se obavlja neka radnja. U rečenici može da bude i bez predloga i s predlogom. U rečenici može da označava sredstvo, društvo, način i stav sa kojim se vrši neka radnja. Zatim može da označava neprecizne odredbe mesta i vremena, dopunskim predikatom samo uz neke glagole i atribut. Predlozi koji idu uz instrumental su među, pod, nad, pred, za, s(a) itd. Glagoli u srpskom jeziku koji zahtevaju Instrumental su trgovati, baviti se, vladati, obilovati, upravljati itd.
Odgovara na pitanje S Kim ili S Čim?
Došao je sa knjigom. - He came with the book. - Er kam mit dem Buch.
Došao je sa knjigama. - He came with the books. - Er kam mit den Büchern.
Obratite pažnju da na primer u nemačkom jeziku za padež instrumental se koristi dativ zbog priloga mit.
Padež br. 7 : Lokativ
Kao što vidite lokativ je sedmi i zadnji padež u srpskom jeziku. Nastao je od latinske reči locus što znači mesto. Lokativ je zavisan padež koji uvek ide sa prilogom i on označava mesto na kom se nešto nalazi ali može da označava i nepravi objekat. U rečenici može da označava prilošku odredbu za mesto, prilošku odredbu za vreme, prilošku odredbu za način i nepravi objekat. Predlozi koji idu uz lokativ su na, o, po, prema, pri, u itd.
Odgovara na pitanja O kome ili O čemu, Na čemu, Po čemu, U čemu?
Stavila je novac u knjigu. - She put the money in the book. - Er hat das Geld in das Buch gesteckt.
Stavila je novac u knjige. - She put the money in the books. - Er hat das Geld in die Bücher gesteckt.
Nema komentara:
Objavi komentar